PISA testiranje sprovedeno tokom 2018. godine u 213 škola u Bosni i Hercegovini, a na uzorku od 6.480 učenika u dobi od petneast (15) godina, ujedno je i prvo sudjelovanje obrazovnih sistema BiH u jednom međunarodnom programu ovakvog karaktera, nakon učestvovanju u TIMSS-u 2007. godine. Iste godine je u programu PISA sudjelovalo 79 zemalja svijeta, a od 2000. godine, kada je program ustanovljen i započet, pa sve do danas, preko 80 država je sudjelovalo u evaluaciji vlastitih obrazovnih sistema i mjerenju učeničkih postignuća. Govoreći o zemljama regiona, Slovenija i Hrvatska su svoje prvo učešće u PISA programu uzele 2006. godine, Crna Gora 2009. godine, dok su Srbija, Sjeverna Makedonija i Kosovo po prvi put sudjelovale iste godine kada i Bosna i Hercegovina.

Od 79 zemalja-učesnica u PISA programu za 2018. godinu, Bosna i Hercegovina se po rezultatima svojih učenika petnaestogodišnjeg uzrasta našla na 62. mjestu - jedno mjesto iza Albanije i jedno mjesto ispred Argentine. Među zemljama regiona, lošije rezultate su postigli jedino učenici Sjeverne Makedonije (67. mjesto) i Kosova (75. mjesto), dok su Slovenija na 21, Hrvatska na 29, Srbija na 45. i Crna Gora na 52. mjestu ostvarili bolje uspjehe. Pozicija na ljestvici se određuje shodno prosječnim bodovima u sve tri oblasti. Prosječno postignuće naših učenika u matematici je 406 bodova, u čitanju 403 boda, a u prirodnim naukama 398 bodova. Vrlo ubjedljiv pokazatelj da naš obrazovni sistem uveliko zaostaje za međunarodnim standardima jeste i to da je razina 1a dominantna razina znanja u Bosni i Hercegovini, odnosno da je to najviša razina postignuća za 33% učenika. U svrhu dodatnog objašnjenja, vrijedi napomenuti da PISA-ina bodovna skala poznaje 6 razina, a da se razina 1, kao najniža, razvrstava na 3 pod-razine za oblast čitanja i prirodnih nauka: 1a, 1b i 1c. U tabelama koje slijede jednostavno su opisane osnovne vještine kojima vladaju učenici na svakoj od razina postignuća.

Zbog složenosti administrativno-političkog uređenja Bosne i Hercegovine, PISA istraživanje je sprovedeno po kantonima u Federaciji BiH i regijama Republike Sprke, uz Brčko Distrikt kao zasebnu cjelinu. Na osnovu učeničkih postignuća i podataka prikupljenih tokom sprovođenja testiranja, moguće je komprativno analizirati kvalitet obrazovanja u 10 kantona Federacije BiH (Kanton Sarajevo, Unsko-Sanski kanton, Zeničko-dobojski kanton, Kanton 10, Bosansko-podrinjski kanton, Hercegovačko-neretvanski kanton, Posavski kanton, Srednjobosanski kanton, Tuzlanski kanton i Zapadnohercegovački kanton), 7 regija Republike Srpske (Regija Banja Luka, Regija Bira, Regija Prijedor, Regija Hercegovina, Regija Doboj, Regija Bijeljina i Regija Sarajevsko-romanijska), kao i u Brčko Distriktu.

Ukupan broj učenika iz Federacije BiH, koji su sudjelovali na prvom PISA testiranju, iznosio je 3932 učenika: od toga, 777 učenika bilo je iz Tuzlanskog kantona, 699 iz Kantona Sarajevo, 646 iz Zeničko-dobojskog kantona, 487 iz Unsko-sanskog kantona, 414 iz Hercegovačko-neretvanskog kantona, 362 iz Srednjobosanskog kantona, 161 iz Posavskog kantona, 138 iz Zapadnohercegovačkog kantona, 129 iz Kantona 10 i isti broj učenika iz Bosansko-podrinjskog kantona. U Republici Srpskoj, ukupno 2071 učenik je pristupio PISA testiranju, od čega 647 iz Regije Banja Luka, 365 iz Regije Prijedor, 335 iz Regije Doboj, 240 iz Regije Birač, 162 iz Regije Sarajevsko-romanijske, 161 iz Regije Hercegovina i isti broj učenika iz Regije Birač. Kada je riječ o Brčko Distriktu, ukupno 183 učenika su sudjelovala u PISA testiranju..

Među 6.480 petnaestogodišnjih učenika, koji su kao reprezentativan uzorak predstavljali ukupno 32.313 svojih vršnjaka, većina je u periodu testiranja pohađala prvi razred srednje škole, dok je manji broj bio upisan u deveti razred osnovne škole. Procedure uzorkavanja su vrlo stroge i realiziraju se u skladu s metodološkim kriterijima PISA-e, tako da škole odabire OECD kao organizacija koja diljem svijeta sprovodi ovo međunarodno istraživanje. Ovaj uzorak uključuje, kako je objašnjeno u Izvješću za Bosnu i Hercegovinu, javne i privatne škole, osnovne i srednje škole svih usmjerenja, škole svih kantona Federacije BiH i regija Republike Srpske, Brčko Distrikta, te urbane i ruralne škole. Za svaku školu koja je uključena u istraživanje, ukupno 46 učenika je izabrano da radi dvosatno testiranje, ito po principu slučajnog odabira. Izuzetak su činile jedino škole koje su imale manje od 46 učenika, što je značilo da će svaki petneastogodišnjak u njima raditi test. Prema određenim kriterijima, neke škole i neki učenici mogu biti isključeni iz uzorka (kada je riječ o privatnim školama koje se pohađaju na stranom jeziku, školama za djecu sa posebnim potrebama, odnosno kada su u pitanju učenici sa teškim invaliditetom). Prema podacima iz Izvješća za Bosnu i Hercegovinu, procenat škola isključenih iz uzorka iznosi 2%. U odsustvu tradicije participiranja u međunarodnim programima evaluacije, ovo sudjelovanje bosanskohercegovačkih obrazovnih sistema posebno je značajno kao prilika za usporedbu sa drugim zemljama/ekonomijama i njihovim obrazovnim sistema, što PISA istraživanje, za razliku od internih unutardržavnih (ili u slučaju Bosne i Hercegovine, entitetskih, odnosno kantonalnih) mehanizama evaluacije, omogućava unificiranom metodologijom i konzistentnim načelima sprovedbe. Komparabilnost u ovom pogledu također osigurava i objektivnije uvide u realan kvalitet obrazovnog sistema u našoj zemlji s obzirom na međunarodne i europske standarde ili regionalni kontekst, što znači da obrazovni sistemi u Bosni i Hercegovini sada posjeduju bitno pouzdaniju sliku o uspješnosti, odnosno nedostacima vlastitih modela i praksi. Osim toga, PISA testovi nisu pravljeni s obzirom na gradivo koje se izučava u školama, te se u odnosu na standardne školske ili eksterne testove, kojima se evaluira znanje učenika, značajno razlikuju u tome što ne ocjenjuju reprodukciju naučenog, nego zahtijevaju primjenu znanja i vještina u rješavanju praktičnih problema, kako je i objašnjeno u Izvješću za Bosnu i Hercegovinu.

Ta znanja u sve tri oblasti testiranja – čitanju, matematici i prirodnim naukama – nazivaju se funkcionalnom pismenošću (eng. Functional literacy), i PISA im pridaje presudan značaj kada je riječ o sposobnosti pojedinca za potpuno uključenje u savremeno društvo. Podaci prikupljeni tokom realizacije PISA programa o demografskim karakteristikama različitih sredina, tehničkim i ljudskim kapacitetima škola, percepciji učenika o važnosti obrazovanja i p ercepciji rukovodećih kadrova o problemima vlastitih škola, kao i mnogi drugi relevantni podaci, ostaju arhivirani u bazama OECD-a, te utoliko dostupni za daljnja istraživanja specifičnih karakteristika obrazovnih sistema širom svijeta, pa samim tim i problema i izazova s kojima se suočavaju. To je od iznimne koristi za države poput Bosne i Hercegovine, koje još uvijek nisu usvojile prakse praćenja kvalitete obrazovanja na ovaj način, niti potiču istraživačko-analitičke pristupe pri formiranju obrazovnih politika. Kontinuirano sudjelovanje u PISA programu, omogućava i praćenje postignutih napredaka za svaku novu generaciju 15-godišnjih učenika, a za Bosnu i Hercegovinu, u širem pogledu, znači i pozicioniranje na putu realizacije jednog od Ciljeva održivog razvoja (Sustainable Developement Goal) do 2030. godine: obezbijediti svoj djeci i mladim osobama uvjete za kvalitetno obrazovanje i stjecanje elementarnih vještina u čitanju i matematici. Kako ističe Izvješće za Bosnu i Hercegovinu, “Pisa rezultati pokazuju u kojoj mjeri obrazovni sustavi podržavaju ekonomski i društveni razvoj u BiH.” 14 Drugim riječima, potvrđujući važnost socio-ekonomskih faktora za obrazovna postignuća učenika, te insistirajući pritom na spregi između kvalitete obrazovanja i društveno-ekonomskog prosperiteta, PISA istraživanje daje povoda kreatorima obrazovnih politika da probleme u vlastitim obrazovnim sistemima promišljaju u drugačijim parametrima, te da u generalni diskurs o obrazovanju uvedu nove akcente, kao što su imovinski status roditelja i socijalna pozadina, očekivanja od obrazovanja, segregacija i inkluzivnost, koji mahom spadaju u ključne izazove kada je riječ o pravednosti jednog obrazovnog sistema, koliko i o njegovoj ukupnoj kvaliteti.

 

{

}