Veći dio ovog poglavlja tretira pitanje na koji način se karakteristike škola mogu odraziti na učenička postignuća, pa tako i na kvalitet obrazovanja uopće. Pored distinkcije prema ESC statusu učenika (škole u nepovoljnom i škole u povoljnom socio-ekonomskom položaju), PISA-ina metodologija poznaje i druge složenije načine klasificiranja škola prema njihovim karakteristikama. Škole se međusobno razlikuju i po urbanosti/ruralnosti područja u kojem se nalaze, po broju učenika koji ih pohađaju, ali i po broju nastavnika koje zapošljavaju. Pojedine su škole bolje od drugih po kvaliteti nastavničkog kadra. Konačno, neke škole su u pogledu tehničkih kapaciteta, infrastrukture ili snabdjevenosti edukacijskim materijalom bolje, a neke slabije opremljene.


Očigledno je da veliki broj varijabli može biti u korelaciji sa uspjehom škole, pa tako i sa učeničkim postignućima, ali svi faktori koji su u igri nisu od jednakog značaja. Grafikon 6.1./Tabela 6.1. prikazuje poredak varijabli po značaju korelacije24 sa uspjehom škole. Možemo primijetiti da je ECS status (socio-ekonomski položaj) škole, kojim smo se detaljnije bavili u prethodnim poglavljima, faktor sa najvišim koeficijentom utjecaja na uspjeh škole, što može biti formulirano na sljedeći način: povećanje/smanjenje ESC statusa za jednu jedinicu (na svojoj skali) može za dotičnu školu značiti poboljšanje/pogoršanje uspjeha za oko 54 boda.

Pored ovog faktora, čija je važnost višetruko potvrđena i podcrtana kroz PISA-ino i druga relevantna istraživanja, postoje i mnogi drugi faktori, o čijem utjecaju na postignuća učenika i kvalitet obrazovanja se mnogo raspravlja, kao što su: veličina razreda, omjer učenika i nastavnika, pitanje discipline u učionici, kvalitet nastavničkog kadra zaposlenog u određenoj školi, raspoloživost edukacijskog materijala, razlika između urbanih i ruralnih škola, te konačno, razlika između privatnih i javnih škola. Sve karakteristike škola nisu u jednakoj korelaciji sa kvalitetom obrazovanja i postignućima učenika, odnosno određene karakteristike mogu biti u značajnijoj korelaciji od drugih, što namjeravamo pokazati u poglavlju koje predstoji.


Postoje i faktori od značajnog utjecaja na učenička postignuća, koji proizilaze iz samog obrazovnog sistema, odnosno načina na koji je isti organiziran od predškolskog pa do viših nivoa, te upravo zbog toga jedan dio ovog poglavlja razmatra i važnost predškolskog obrazovanja za uspjeh učenika tokom školovanja. Na kraju poglavlja, analizirati ćemo karakteristike pet najboljih i pet najlošijih osnovnih i srednjih škola u Bosni i Hercegovini shodno rezultatima postignutima u okviru PISA istraživanja, kako bismo na što konkretniji način sagledali značaj pojedinih varijabli.


{

}