Kvalitetan predškolski program može bit dobra priprema za formalno obrazovanje, te ponuditi rane temelje za visoka postignuća. Među faktorima koji mogu izravno doprinijeti uspjesima mladih ljudi tokom obrazovanja, a samim tim i u kasnijem životu, nije zanemarivo ni to da li su već u ranoj dobi imali priliku usvojiti kognitivne sposobnosti, emotivnu inteligenciju i kreativnost, što su prednosti koje učenici duguju upravo kvalitetnom predškolskom obrazovanju. U pojedinim sredinama BiH se tokom posljednjih godina sve više pridaje pažnje predškolskom obrazovanju, na čijoj kvaliteti roditelji insistiraju vjerujući da će ovakvi obrazovni programi njihovo dijete osposobiti za učenje već u ranoj etapi odrastanja, te im obezbjediti komparativnu prednost na višim nivoima školovanja.

Dovoljnim brojem podataka o predškolskom obrazovanju u Bosni i Hercegovini, nažalost, ne raspolažemo, ali korelaciju između pohađanja predškolskog programa i postignutih rezultata na PISA testiranja možemo posmatrati na razini OECD partnerskih zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te u usporedbi sa zemljama-članicama OECD-a. Vidimo da u OECD zemljama, razlika u uspjehu, u zavisnosti od toga da li je učenik pohađao predškolsko obrazovanja ili ne, nije velika. Štaviše, učenici u ovim zemljama, koji iz različitih razloga, uključujući i one vezane za socio-ekonomski status njihovih roditelja, nisu pohađali predškolsko obrazovanje, uopšte ne ostvaruju slabije uspjehe tokom kasnijeg školovanja, dok se u partnerskim zemljama predškolsko obrazovanje može odraziti na postignuća čak i do 50 bodova. Također, procenat učenika u OECD zemljama koji nisu imali priliku pohađati nikakav predškolski program (9,63%) nešto je niži nego u partnerskim zemljama (15,54%), no ključno pitanje je na koji način obrazovni sistem u razvijenom svijetu uspijeva učenicima nadoknaditi taj inicijalni nedostatak.


Pod pretpostavkom da socio-ekonomska pozadina može biti možda i presudan razlog zašto pojedina djeca nemaju priliku pohađati predškolske programe, a naročito one najskuplje u ponudi, sposobnost obrazovnog sistema da im obezbjedi jednake uvjete i prilike za učenje postaje ključna dimenzija jednakosti, pravednosti i inkluzivnosti. Prema istraživanjima Svjetske banke, Bosna i Hercegovina “ima jednu od najnižih stopa pohađanja predškolskog obrazovanja u regiji”30 , a “pristup obrazovanju u ranom djetinjstvu” je čak za 84% niži od EU prosjeka31 , pri čemu treba imati u vidu da je jedna godina predškolskog obrazovanja obavezna u 7 od 10 kantona Federacije BiH, dok u Republici Srpskoj predškolsko obrazovanje ostaje na razini preporuke. Pomenuvši socio-ekonomske faktore, studija Svjetske banke također ukazuje da djeca zaposlenih roditelja imaju “neproporcionalno veći pristup predškolskom obrazovanjuˮ . Oko 75 posto djece koja pohađaju predškolske programe imaju oba zaposlena roditelja, dok samo 1 do 2 posto njihovih socio-ekonomski ugroženih vršnjaka (čija su oba roditelji nezaposleni) ima priliku biti upisano u predškolske ustanove. Imajući u vidu da se predškolsko obrazovanje pokazuje kao presudno važno upravo za socio-ekonomski ugroženu djecu, evidentno je da se nejednakosti koje postoje u bosanskohercegovačkom obrazovnom sistemu, pa tako i u društvu općenito, kristaliziraju već u ovoj životnoj dobi.


Povrh toga, vrijedi naglasiti da u mnogim sredinama Bosne i Hercegovine, naročito u ruralnim područjima, predškolsko obrazovanje kao takvo i ne postoji, što zbog kulturoloških predubjeđenja o odgajanju djece u ranoj dobi, to i usljed socio-ekonomskih razloga. “Slab pristup predškolskom obrazovanju (...)”, kako objašnjava studija Svjetske banke, “predstavlja veliki problem, uzimajući u obzir snažne globalne dokaze o značaju predškolskog obrazovanja za sticanje fundamentalnih kognitivnih i socio-emocionalnih vještina i pomaganje pojedincima da se izvuku iz međugeneracijskog siromaštva.”32 Sve to sugerira da su povećanje kapaciteta predškolskih ustanova, omogućavanje većem broju djece upis u predškolske programe, te osiguravanje neophodnih uvjeta za djecu da ih pohađaju na kvalitetnom nivou, među ključnim koracima ka pravednijem i kvalitetnijem obrazovnom sistemu u Bosni i Hercegovini. 

 

{

}