1. Komparacija razine pravednosti sistema osnovnog obrazovanja u BiH i razine pravednosti obrazovnih sistema u OECD zemljama mjerena varijancom u postignućima učenika, koji se može objasniti ESCS indeksom učenika, ukazivala bi inicijalno na pravedniji sistem u BiH u odnosu na  OECD zemlje (vrijednost varijance za BiH iznosi 7,3% a za OECD zemlje 12,0%).  Ipak, daleko slabija prosječna postignuća učenika iz BiH u odnosu na učenike iz OECD zemlja, pri čemu ova razlika iznosi 84 boda, odnosno skoro tri godine školovanja, opravdavaju detaljniju analizu pravednosti sistema osnovnog obrazovanja u BiH. 

2. Jedan od indikatora stepena pravednosti obrazovnog sistema je indeks segregacije koji iskazuje izolaciju učenika iz donjeg kvartila ESC statusa od učenika u gornjem kvartilu po postignućima. Naša analiza indeksa segregacije po kantonima i regijama u BiH ukazuje na dosta velike razlike među kantonima/regijama u pogledu segregacije učenika. Indeks se kreće od 0,47 za Kanton 10 do 0,72 za regiju Banja Luka. Samo u Kantonu 10 ovaj indeks je ispod 0,5, dok je za 11 kantona i regija indeks iznad 0,6. Mada je indeks za BiH (0,65) nešto manji od indeksa za OECD (0,67), ovaj indikator ukazuje na relativno visoku segregaciju učenika po ESC statusu koja postoji u obrazovnom sistemu BiH.

3. U kantonima i regijama u kojima postoje visoki indeksi segregacije, učenici postižu slabija postignuća iz čitanja, uz nekoliko izuzetaka kao što je Kanton Sarajevo, sa boljim postignućima učenika i pored relativno visokog indeksa segregacije, ili Srednjobosanski kanton sa niskim postignućima učenika i pored relativno niskog indeksa segregacije. Indeks segregacije više utječe na postignuća siromašnih učenika nego na cijelu populaciju testiranih učenika. Za učenike iz prvog kvartila koeficijent korelacije između ove dvije varijable iznosi -0,52 i 28% razlika u postignućima može biti objašnjeno nivoom segregacije, dok je za ukupnu populaciju testiranih učenika koeficijent korelacije znatno niži i iznosi 0,26, a samo 12% razlika u postignućima može biti objašnjeno razinom segregacije. Također, postoji dosta izražena veza između indeksa segregacije i nivoa urbanosti kantona i regija. Sa povećanjem nivoa urbanosti povećava se i nivo segregacije. U osnovi, obrazovne politike u BiH ne poklanjaju pažnju segregaciji učenika na bazi ESC statusa i zbog toga su šanse siromašnih učenika da ostvare dobra postignuća bitno smanjene. Posljedično i ukupna prosječna postignuća učenika na nivou pojedinih geografskih regija, ali i zemlje u cjelini, manja su nego što bi mogla biti uz manju segregaciju učenika. Obrazovne politike rezultiraju niskim razvojem potencijala siromašnih učenika, a posebno učenika iz ruralnih sredina.


4. Prema metodologiji PISA istraživanja, akademski otporni su učenici iz donjeg kvartila ESC indeksa (socijalno ugroženi) koji su ostvarili postignuća u gornjem kvartilu učenika po uspjehu. Nacionalna akademska otpornost mjeri se procentom siromašnih učenika čija su postignuća u četvrtom kvartilu postignuća svih učenika jedne zemlje u sve tri testirane oblasti. Ovaj procenat za BiH iznosi 13% i za dva procentna poena je veći od prosječne nacionalne akademske otpornosti za OECD zemlje. Postoji velika uzajamna povezanost indeksa segregagije i nacionalne akademske otpornosti, sa koeficijentom korelacije za OECD zemlje od -0,781, pri čemu se čak 57,3% promjena u procentu nacionalne akademske otpornosti može objasniti visinom segregacije u obrazovnom sistemu neke zemlje. U odnosu na zemlje regiona BiH ima približno isti procenat nacionalno otpornih učenika kao i Sjeverna Makedonija, veći procenat od Srbije (12%) i Slovenije (10,95), manji od Crne Gore (13,9%) i Hrvatske (14,8%).


5. I FBiH i RS imaju veću nacionalnu akademsku otpornost nego OECD zemlje u prosjeku (12% i 13% respektivno), ali je akademska otpornost učenika u Brčko Distriktu izrazito visoka i iznosi 31%. Još dva područja se izdvajaju po visini ovog pokazatelj: Regija Hercegovina sa procentom akademski otpornih učenika od 22% i Kanton 10 sa procentom od 21%. Na drugoj strani, pet područja ima izrazito nisku akademsku otpornost učenika: Zapadnohercegovački kanton sa procentom od 0%, Srednjobosanski kanton sa procentom od 7,5%, Unsko-sanski kanton sa procentom od 7,6%, Regija Doboj sa procentom od 8,3% i Regija Birač sa procentom od 8,9%. Možemo zaključiti da iako je stepen pravednosti obrazovanja prema ovom pokazatelju približno isti u dva entiteta, u oba postoje velike razlike između pojedinih kantona odnosno regija. Brčko Distrikt se izdvaja sa vrlo visokim stepenom pravednosti u poređenju sa entitetima, odnosno u poređenju sa svim kantonima i regijama. Reforme obrazovnih politika trebaju da uvaže nisku pravednost obrazovanja u pojedinim kantonima i regijama i raznim instrumentima i mjerama povećaju pravednost obrazovanja i time doprinesu boljem razvoju potencijala siromašnih učenika. Ovo bi u velikoj mjeri doprinjelo unapređenju humanog kapitala zemlje, kao najvažnijeg faktora ekonomskog i ukupnog društvenog razvoja.


6. U okviru ovog istraživanja napravili smo vlastite izračune međunarodne akademske otpornosti u skladu sa PISA-inom metodologijom. Naši rezultati pokazuju da za zemlje OECD prosječan procenat međunarodno akademski otpornih učenika iz oblasti čitanja iznosi 33,7%, a za BiH 8,6%, što znači da je po ovom pokazatelju pravednost sistema obrazovanja u BiH daleko niža od pravednosti sistema u OECD zemljama posmatranih kao jedna grupa.


7. Međunarodna otpornost u entitetima je približno jednaka (8,5% učenika u FBiH i 8,6% u RS), ali je u Brčko Distriktu značajno veća nego u entitetima i iznosi 16,7%. I prema ovom pokazatelju postoje velike razlike između kantona i regija, pri čemu se uz Brčko Distrikt još dva područja izdvajaju sa visokim procentom međunarodno otpornih učenika u oblasti čitanja (Regija Hercegovina sa 15,6% i Kanton Sarajevo sa 15,5%), i tri sa vrlo niskim procentom ovakvih učenika (Zapadnohercegovački kanton sa 0%, Regija Birač 3,6% i Unsko-sanski kanton sa 4,7%). Šest kantona ili regija ima procenat otpornih učenika iznad 10%, dok je za njih 15 ovaj procenat niži od 10%. Ovo potvrđuje zaključak da među kantonima i regijama postoje i velike razlike u stepenu pravednosti obrazovanja. Iskustva i politike Brčko Distrikta i geografskih regiona sa višom razinom pravednosti sistema trebaju biti osnova za definisanje politika i mjera koje se mogu primijeniti u regionima sa niskim razinom pravednosti obrazovnog sistema.


8. Za oblast matematike postoji približno ista razlika između procenta međunarodno otpornih učenika u BiH i u OECD zemljama kao i za oblast čitanja. Procenat za BiH iznosi 8,8% a za OECD 33,7%. Postoji značajna razlika među entitetima. Procenat za FBiH je 6,8% a za RS 12%, dok je procenat za Brčko Distrikt 11%. Većina regija u RS ima procenat međunarodne otpornosti veći od prosječnog procenta za BiH, dok većina kantona ima ovaj procenat niži od prosječnog procenta za BiH. Tri regije iz RS imaju visok precenat međunarodno otpornih učenika: Regija Hercegovina 18,8%, Regija Bijeljina 17,9% i Regija sarajevsko-romanijska 16%. Na drugoj strani, dva kantona nemaju niti jednog međunarodno otpornog učenika za oblast matematike, a to su Bosansko-podrinjski i Zapadnohercegovački kanton. Iskustva regija iz RS sa visokim procentom međunarodno otpornih učenika u oblasti matematike trebaju biti iskorištena u pronalaženju adekvatnih mjera za poboljšanje šansi učenika nepovoljnog socio-ekonomskog položaja iz kantona FBiH da ostvare bolja postignuća u ovoj oblasti.


9. U oblasti prirodnih nauka, međunarodna otpornost učenika iz BiH je značajno manja nego za druge dvije oblasti i iznosi 6,1%, dok je prosječan procenat za zemlje OECD 32,8%. Brčko Distrikt ima veću međunarodnu otpornost učenika (11,1%), nego RS (6,9%) i FBiH (5,4%). Za ovu oblast postoji veći stepen ujednačenosti među kantonima i regijama u pogledu procenta akademski otpornih učenika. Najmanji procenat, 0%, evidentiran je za Zapadnohercegovački kanton, a najveći za Regiju Bijeljina, 9%. Značajno je ukazati na ovo zaostajanje u oblasti prirodnih nauka za OECD zemljama, kao i na neisticanje bilo kojeg kantona ili regije u odnosu na druge. Poboljšanja postignuća siromašnih, ali i svih drugih učenika, u ovoj oblasti neće biti ostvarena bez ozbiljnih analiza razloga za vrlo nizak kvalitet obrazovanja u BiH u oblasti prirodnih nauka.


10. Posebno je značajno istaći da je izuzetno mali procenat siromašnih učenika iz BiH ostvarilo otpornost mjerenu postizanjem osnovnih vještina, odnosno postignuća na nivou 3 ili više za sve tri oblasti. Ovaj procenat iznosi 2% za BiH nasuprot 23% za OECD zemlje i 22% za EU zemlje. Ovaj pokazatelj smatramo najznačajnijim pokazateljem pravednosti sistema ali i najznačajnijim indikatorom kvaliteta obrazovanja, koji pokazuje u kojoj mjeri obrazovni sistem priprema učenike za uspješno dalje školovanje i uključivanje na tržište rada i društveni život nakon završetka školovanja. 

11. Kada posmatramo cijelu populaciju testiranih učenika u BiH, uočavamo da je samo 9% njih steklo osnovne vještine, odnosno da je osnovno obrazovanje kvalitetno pripremilo samo 9% učenika za dalje uspješno obrazovanje. Ovaj procenat je nešto veći za Brčko Distrikt (12%) i RS (10%) nego za FBiH (8%). Izuzetno nisku pravednost sistema osnovnog obrazovanja u BiH dokazuje velika razlika između procenta učenika nepovoljnog socio-ekonomskog položaja koji su stekli osnovne vještine, 2%, u odnosu na učenike iz četvrtog kvartila, 17%.


12. Poređenje procenta učenika nepovoljnog (prvi kvartil) i učenika povoljnog socio-ekonomskog položaja (četvrti kvartil) koji su stekli osnovne vještine po kantonima i regijama govori o vrlo niskom nivou inkluzivnosti i pravednosti obrazovnog sistem u Kantonu Sarajevo, Regiji Banja Luka i Zeničko-dobojskom kantanu, kao i Kantonu 10, dok je pravednost obrazovanja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Regiji Sarajevsko-romanijskoj i u Unsko-Sanskom kantonu znatno veća.


13. Poređenje pokazatelja pravednosti mjerena procentom učenika iz donjeg kvartila koji su stekli osnovne vještine za zemlje regije prije svega ukazuje da BiH ostvaruje najniži stepen pravednosti. Rezultati u Sjevernoj Makedoniji su malo bolji, dok su u Hrvatskoj i Sloveniji u značajno bolji.


14. Analiza odnosa kumulativnih ulaganja po učeniku za devet godina školovanja i procenta siromašnih učenika koji su stekli osnovne vještine za zemlje regiona ukazuje na značajno povećanje ovog procenta na osnovu rasta kumulativnih ulaganja. Koeficijent korelacije između ove dvije varijable iznosi 0.543 i 77% promjena u procentu siromašnih učenika koji su stekli osnovne vještine je povezan sa povećanjem kumulativnih ulaganja po učeniku. Značajno je uočiti da Srbija i Crna Gora ostvaruju veći procenat učenika sa osnovnim vještinama, a time i veći stepen pravednosti od BiH mjerene ovim pokazateljem i pored nižih kumulativnih ulaganja po učeniku. Sličan odnos između ovih veličina se uočava i kod analize za zemlje OECD i partnerske zemlje. I ova analiza je pokazala da je stepen pravednosti obrazovnog sistema u BiH niži nego što bi se moglo očekivati na osnovu visine kumulativnih ulaganja. Ovo opravdava zaključak da se niska pravednost obrazovnog sistema u BiH ne može isključivo objasniti niskim ulaganjima i da je potrebno dublje analizirati utjecaj drugih faktora kako bi se identifikovale politike i mjere koje mogu doprinijeti povećanju pravednosti obrazovanja uz bolje usmjeravanje trenutnih ulaganja.


15. Kod svih tipova akademske otpornosti uočava se veza između urbanosti škola i visine akademske otpornosti, odnosno pravednosti sistema obrazovanja. Kod nacionalne otpornosti, samo 9% učenika iz prvog kvartila ESC statusa iz ruralnih škola postiže uspjeh u četvrtom kvartilu postignuća, dok je taj procenat za učenike iz škola lociranih u velikim mjestima 20%. Kod međunarodne otpornosti razlika je još veća: samo 3% učenika iz prvog kvartila ESC statusa iz ruralnih škola postiže uspjeh u četvrtom kvartilu postignuća, a taj procenat za učenike iz škola lociranih u velikim mjestima iznosi 12%. Samo jedan učenik iz prvog kvartila ESC statusa iz ruralnih škola u BiH je postigao osnovne vještine, odnosno 0,7% ovih učenika, dok je 8 takvih učenika ili 3,36% iz škola lociranih u velikim mjestima postiglo osnovne vještine. Reforme obrazovnog sistema u BiH moraju posebnu pažnju posvetiti identifikovanju faktora niske pravednosti obrazovanja u ruralnim sredinama i definisanju mjera koje će omogućiti učenicima iz ruralnih sredina da ostvare postignuća približna postignućima učenika iz urbanih škola.


16. Grafikon 5.34. ilustruje značajne razlike između kantona i regija u pogledu pravednosti obrazovanja odnosno u pogledu mogućnosti učenika iz donjeg kvartila ESC statusa indeks da razviju i iskoriste svoje potencijale i ostvare odgovarajuća postignuća. Redoslijed kantona s lijeva na desno odgovara njihovom redoslijedu u postignućima učenika, od najmanjih do najboljih postignuća. Značajno je ukazati na potrebu unapređenja obrazovnih praksi u oblasti prirodnih nauka gdje je međunarodna otpornot učenika iz svih kantona i regija manja nego iz oblasti čitanja i matematike. Brčko Distrikt se izdvaja po većoj razini pravednosti obrazovanja u odnosu na sve kantone i regije i prakse i iskustva koje primjenjuje trebaju pomoći u identifikovanju potrebnih promjena u drugim geografskim regijama. Kantoni i regije sa najlošijim postignućima učenika ujedno su i kantoni sa niskim indikatorima akademske otpornosti učenika i u njima treba donijeti odgovarajuće odluke o promjeni praksi podučavanja. Kanton 10 jedan je od kantona sa visokim postignućima učenika, ali sa niskom razinom otpornosti siromašnih učenika. Indikatori akademske otpornosti učenika upućuju na zaključak da Zapadnohercegovački kanton daje najmanje šanse siromašnim učenicima da kroz obrazovanje prevaziđu ograničenja uzrokovana njihovim socijalno-ekonomskim statusom.


{

}