Grafikon 4.4 prikazuje distribuciju nivoa postignuća iz čitanja po kvartilima socio-ekonomskog i kulturnog statusa u OECD zemljama. Krećući se od prvog kvartila - učenici u nepovoljnom socio-ekonomskom položaju - prema četvrtom kvartilu - učenici iz dobrostojećih porodica, primjećujemo da procenat visokih postignuća na razini 4, 5 i 6 raste, a da se procenat niskih postignuća ispod razine 2 proporcionalno smanjuje. Dok u donjem kvartilu ESC statusa imamo skoro 28 posto učenika na razini 1a, u gornjem kvartilu procenat za istu razinu postignuća iznosi oko 9%, što još jednom potvrđuje značaj korelacije. No, ono što je još važnije za primijetiti jeste da učenici koji postižu rezultate na razinama 2 i 3 čine oko polovine sva četiri kvartila. U tom pogledu je od jednakog značaja i činjenica da većina učenika prvog kvartila postiže rezultate na i iznad razine 2, koja se smatra minimalnim pragom sposobnosti i vještina potrebnih za uspješno uključivanje u društvo.

Razina 3 je referentna razina kako u pogledu uspješnosti (kvalitete), tako i u pogledu pravednosti, jednakosti i inkluzivnosti obrazovnog sistema, jer se smatra da učenik vlada osnovnim vještinama samo ukoliko ovu razinu dosegne u sve tri oblasti, a obrazovni sistem je, prema PISA-inoj definiciji, inkluzivan u onoj mjeri u kojoj omogućava svim učenicima da steknu osnovne vještine. Na grafikonu koji prikazuju distribuciju uspjeha u čitanju po kvartilima u OECD zemljama, jasno se vidi da procenat učenika koji dosežu rezultate na razini 3 raste u korelaciji sa socio-ekonomskim statusom, odnosno da u četvrtom kvartilu ovu razinu doseže oko 31%, u trećem oko 29%, u drugom skoro 27%, a u prvom kvartilu 17% učenika, a iste pravilnosti se pojavljuju i u drugim dvjema oblastima. Kada je riječ o korelaciji između socio-ekonomskih faktora i postignuća, Bosna i Hercegovina ne predstavlja izuzetak, što se očituje na grafikonu 4.5. koji prikazuje distribuciju postignuća iz čitanja za učenike iz sva četiri kvartila. Da je kvalitet obrazovanja u Bosni i Hercegovini općenito znatno slabiji u odnosu na OECD standarde, potvrđuje procenat učenika koji ne dosežu razinu 3, neovisnoo povoljnosti ili nepovoljnosti njihovog socio-ekonomskog statusa; a da je obrazovni sistem u našoj zemlji daleko manje inkluzivan i pravedan, sugerira i procenat učenika u prvom kvartilu ESC statusa koji ne dosežu ni razinu 2, to jest minimalnu razinu uspjeha.

{

}