Ovo poglavlje analizira kvalitet obrazovanja na osnovu distribucije nivoa postignuća za sve tri oblasti (čitanje, matematika, prirodne nauke) na nivou Bosne i Hercegovine, potom na nivou entiteta i distrikta, a konačno i na nivou kantona/regija u entitetima. Poglavlje također sadrži grafikon koji prikazuje trend postignuća po kantonima i regijama u sve tri oblasti, a u svrhu usporedbe, priložen je i grafikon koji prikazuje distribuciju postignuća u OECD zemljama.

Na grafikonu 3.1. vidimo distribuciju postignuća na PISA testiranju iz tri oblasti – čitanje, matematika i prirodne nauke – u Bosni i Hercegovini. Počevši od mediana15 u sve tri oblasti – 399,77 u čitanju, 403,22 u matematici, 395,91 u prirodnim naukama – a konačno i na osnovu distribucije nivoa postignuća, primijetiti ćemo da u Bosni i Hercegovini imamo više od 50% učenika koji ne dosežu razinu 2, kao “minimalnu razinu postignuća”16 niti u jednom od tri područja testiranja (minimalno 407, 420, 410 bodova respektivno), što potvrđuje početnu ocjenu da je kvalitet obrazovanja u BiH na relativno niskom nivou. Dominantna razina postignuća koju su učenici u Bosni i Hercegovini postigli u sva tri područja je razina 1a17 , koju je doseglo 34% učenika u čitanju, 31% učenika u matematici i 37% posto učenika u prirodnim naukama. Nešto niža distribucija postignuća postoji na razini 2, koju je u čitanju doseglo 30%, u matematici 25%, a u prirodnim naukama 30% učenika. Komparativno gledano, prosječno najbolji rezultati ostvareni su u području matematike (406 bodova), premda je u tom području najveći broj učenika postiglo rezultate na najnižim razinama PISA testiranja – 21% na razini 1b i 6% na razini 1c, dok je u čitanju i prirodnim naukama procenat učeničkih postignuća na razini 1c ispod 2,5%.

No, ono što je jednako bitno primijetiti jeste da je procenat učeničkih postignuća na visokim razinama, 5 i 6, također ispod 1%, što u slučaju prirodnih nauka vrijedi i za razinu 4. Na razini 3, Bosna i Hercegovina ima 14% učenika u čitanju, 12% učenika u matematici i 11% učenika u prirodnim naukama, dok je na razini 4 taj procenat više nego dvostruko niži – 3% u čitanju i 4% u matematici. U svrhu usporedbe, grafikon 3.2. prikazuje distribuciju postignuća iz čitanja, matematike i prirodnih nauka u zemljama-članicama OECD-a. U zemljama OECD-a, rezultate na razini 3, 4 i 5 postigao je daleko veći procenat učenika nego u entitetima i distriktu, odnosno kantonima i regijama Bosne i Hercegovine.

U zemljama OECD-a, dominantna razina postignuća iz svih oblasti je razina 3, koju je doseglo 27% učenika u čitanju, 26% u matematici, a 28% u prirodnim naukama. Blizu 60% učenika, odnosno većina učenika u zemljama OECD ostvaruje rezultate na i iznad razine 3, dok je u Bosni i Hercegovine otprilike isti procenat učenika koji ovu razinu ne uspijevaju doseći. Nasuprot tome, tek 15% učenika zemalja OECD-a u čitanju i matematici, a 16% posto učenika u prirodnim naukama ne postiže veću razinu postignuća od 1a, koja je u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko Distriktu dominantna razina uspjeha.

Ono što također možemo primijetiti, u komparaciji sa Bosnom i Hercegovinom, jeste simetričnost distribucije postignuća u OECD zemljama. OECD zemlje imaju znatno normalniju distribuciju postignuća utoliko što najveći opseg distribucije čine postignuća na razinama 2, 3 i 4, odnosno najveći broj učenika postiže rezultate u srednjem dijelu distribucije, za razliku od Bosne i Hercegovine, čija je distribucija asimetrična ili iskrivljena (eng. skewed) budući da najveći broj učenika postiže rezultate na razinama 1 i 2, odnosno u donjem dijelu distribucije.

{

}