Na sljedećem grafikonu prezentiran je odnos između kumulativnih ulaganja po učeniku za devet godina školovanja i prosječnog uspjeha učenika iz sve tri oblasti za sve zemlje obuhvaćene PISA istraživanjem. Uočava se visok nivo povezanosti ovih va

rijabli sa koeficijentom korelacije od 0,701. Ipak, ne više od 21% promjena u postignućima učenika može biti objašnjeno promjenama u visini kumulativnih ulaganja po učeniku.
Ovaj grafikon ukazuje i na brojna odstupanja od područja pouzdane ekstrapolacije varijabli, odnosno na bitne razlike u efektivnosti ulaganja (doprinos ulaganja kvalitetu obrazovanja). Primjer neefektivnih ulaganja su Katar i Luksemburg, zemlje u kojima učenici ne ostvaruju visoka postignuća i pored izuzetno visokih ulaganja. Na drugoj strani, primjeri zemalja sa efektivnim ulaganjima su Singapur i Estonija, zemlje u kojima učenici ostvaruju postignuća daleko veća nego učenici iz velikog broja zemalja sa većim ulaganjima.


Važno je uočiti da se ulaganja u BiH nalaze tačno na liniji ekstrapolacije, odnosno da ulaganja rezultiraju očekivanim nivoom postignuća učenika. Međutim, možemo također primijetiti da učenici iz BiH ostvaruju lošija postignuća nego učenici iz velikog broja zemalja u kojima su ulaganja manja nego u BiH ili približno ista, kao što je slučaj sa Srbijom i Ukrajinom. Razlika između prosječnih postignuća učenika iz BiH i iz Ukrajine je 62 boda (približno dvije godine školovanja), a kumulativna ulaganja po učeniku u BiH su za 7% veća nego ulaganja u Ukrajini.

{

}